BMI kalkulator
Izračunajte BMI iz visine i težine u nekoliko sekundi i koristite rezultat kao metriku probira, a ne kao potpunu zdravstvenu dijagnozu.
Kako koristiti ovaj BMI kalkulator
- Unesite visinu
Unesite svoju visinu u polje za visinu.
- Unesite težinu
Unesite svoju tjelesnu težinu u polje za težinu.
- Odaberite mjerni sustav
Odaberite metrički (kg, cm) ili imperijalni (lb, in) sustav prema svojim mjerama.
- Pregledajte rezultate
Provjerite svoju BMI vrijednost i pripadajuću kategoriju (pothranjenost, normalna težina, prekomjerna težina ili pretilost).
Kako ovaj BMI kalkulator radi
Ovaj BMI kalkulator procjenjuje indeks tjelesne mase na temelju vaše visine i težine, a zatim uspoređuje rezultat sa standardnim rasponima BMI kategorija za odrasle. Koristan je kao alat za brzu provjeru kada želite jednostavan omjer visine i težine, ali ga ne treba smatrati izravnim mjerenjem tjelesne masti ili potpunom slikom zdravlja.
BMI = težina (kg) / visina (m)² BMI = (težina (lb) / visina (in)²) × 703 Osoba teška 75 kg i visoka 180 cm ima ITM od otprilike 23,1. To spada u uobičajeni raspon 'normalne težine' za odrasle, ali taj broj i dalje ne uzima u obzir razinu utreniranosti, dob ili razlike u sastavu tijela.
Osoba teška 165 lb i visoka 70 in ima BMI od otprilike 23,7. To spada u uobičajeno navođeni raspon 'normalne težine' za odrasle, ali taj broj i dalje ne uzima u obzir status treniranosti, dob ili razlike u sastavu tijela.
Osoba teška 52 kg i visoka 175 cm ima BMI od otprilike 17,0, što spada u kategoriju pothranjenosti. Nizak BMI ponekad može ukazivati na nedovoljan unos kalorija ili skriveno zdravstveno stanje, stoga se vrijedi posavjetovati s liječnikom, osobito ako je došlo do nenamjernog gubitka težine.
Osoba teška 95 kg i visoka 170 cm ima BMI od otprilike 32,9, što spada u kategoriju pretilosti I. stupnja. BMI u ovom rasponu povezan je s povišenim rizikom od stanja poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i opterećenja zglobova, no to je samo jedan podatak koji treba tumačiti uz opseg struka, krvne nalaze i opću razinu kondicije.
- ✓ Procjena koristi standardnu BMI formulu za odrasle temeljenu isključivo na visini i težini.
- ✓ BMI je mjera probira i ne uzima izravno u obzir mišićnu masu, sastav tijela ili raspodjelu masti.
- ✓ Rezultat je najkorisniji kao polazište za kontekst, a ne kao medicinska dijagnoza.
- ITM može biti manje informativan za sportaše, starije osobe i sve čiji se sastav tijela značajno razlikuje od prosječnih pretpostavki na kojima se mjera temelji.
- Ako rezultat izaziva zabrinutost, najbolje ga je koristiti uz mjerenje opsega struka, liječničke savjete i širi pregled zdravstvenih pokazatelja.
- Queteletov indeks tjelesne mase — Keys, A. i sur., 'Indices of Relative Weight and Obesity,' Journal of Chronic Diseases, 1972
- Konzultacije stručnjaka SZO-a, 'Appropriate BMI for Asian Populations,' The Lancet, 2004
- CDC klasifikacija ITM-a za odrasle — Centri za kontrolu i prevenciju bolesti
Što je BMI?
Indeks tjelesne mase (BMI) jednostavan je brojčani omjer dobiven dijeljenjem težine osobe u kilogramima s kvadratom njezine visine u metrima. Belgijski matematičar Adolphe Quetelet izvorno je razvio ovu formulu početkom 19. stoljeća kao statistiku na razini populacije, a ne kao individualni dijagnostički alat. Unatoč tom podrijetlu, BMI je postao široko prihvaćen u kliničkim i javnozdravstvenim okruženjima jer zahtijeva samo dva lako dostupna mjerenja i daje jedan broj koji se može uspoređivati u velikim skupinama. Indeks ne razlikuje masnu masu od mišićne mase, pa dvije osobe s identičnim BMI-jem mogu imati vrlo različit sastav tijela. Ipak, na razini populacije on prilično dobro korelira s postotkom tjelesne masti i prevalencijom zdravstvenih stanja povezanih s težinom, zbog čega ga organizacije poput WHO-a i CDC-a i dalje koriste kao početnu metriku probira.
BMI kategorije i njihovo značenje
Standardne kategorije BMI-ja za odrasle dijele kontinuiranu ljestvicu u četiri široka raspona. BMI ispod 18,5 klasificira se kao pothranjenost i može ukazivati na nedostatak hranjivih tvari, nisku mišićnu masu ili druge zdravstvene probleme. Raspon od 18,5 do 24,9 označen je kao normalna težina i općenito je povezan s najnižim statističkim rizikom za kronične bolesti povezane s težinom. BMI od 25,0 do 29,9 kategorizira se kao prekomjerna težina, a vrijednosti od 30,0 i više spadaju u raspon pretilosti, koji se ponekad dijeli na I. stupanj (30,0 do 34,9), II. stupanj (35,0 do 39,9) i III. stupanj (40,0 i više). Svaki korak na ljestvici povezan je s progresivno većim rizikom na razini populacije za stanja poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u spavanju i određenih vrsta raka. Međutim, individualni rizik ovisi o mnogim čimbenicima izvan jednog broja, uključujući razinu kondicije, raspodjelu masti, genetiku i metaboličke markere.
Ograničenja BMI-ja
BMI ima dobro dokumentirane nedostatke. Budući da se oslanja isključivo na visinu i težinu, ne može razlikovati mišiće od masti. Vitak, mišićav sportaš može imati BMI koji ukazuje na prekomjernu težinu ili pretilost unatoč niskoj razini tjelesne masti, dok sjedilačka osoba s malom mišićnom masom, ali visokim udjelom visceralne masti može imati normalan BMI. Formula također ne uzima u obzir gustoću kostiju, građu tijela, promjene u sastavu tijela povezane sa starenjem ili razlike u obrascima skladištenja masti temeljene na spolu. Etničke varijacije dodaju još jedan sloj: istraživanja pokazuju da se neke azijske populacije suočavaju s većim metaboličkim rizikom pri nižim pragovima BMI-ja, što potiče regionalne prilagodbe. Iz tih razloga kliničari sve više koriste BMI uz opseg struka, omjer struka i bokova, krvni tlak, lipidni profil i procjene funkcionalne kondicije kako bi stvorili potpuniju sliku o zdravstvenom stanju pojedinca.
Česta pitanja o ITM kalkulatoru
Što znači kratica ITM?
ITM je kratica za indeks tjelesne mase, metodu probira koja uspoređuje težinu s visinom.
Koje su uobičajene kategorije ITM-a za odrasle?
Standardni rasponi za odrasle obično grupiraju ITM ispod 18,5 kao pothranjenost, 18,5 do 24,9 kao normalnu težinu, 25,0 do 29,9 kao prekomjernu težinu, a 30 ili više kao pretilost.
Je li BMI točan za sportaše?
Ne uvijek. Sportaši ili mišićave osobe mogu imati viši BMI zbog mišićne mase, a ne zbog viška tjelesne masti.
Mjeri li BMI izravno tjelesnu mast?
Ne. BMI je samo omjer visine i težine, stoga ne može izravno izmjeriti postotak tjelesne masti.
Zašto dvije osobe s istim BMI-jem mogu izgledati vrlo različito?
Budući da BMI ne uzima u obzir sastav tijela, jedna osoba može imati više mišića, dok druga ima više masti, čak i ako im je BMI isti.