BMI kalkulator
Izračunajte BMI na osnovu visine i težine za nekoliko sekundi i koristite rezultat kao metriku za skrining, a ne kao potpunu zdravstvenu dijagnozu.
Kako koristiti ovaj BMI kalkulator
- Unesite visinu
Unesite svoju visinu u polje za visinu.
- Unesite težinu
Unesite svoju tjelesnu težinu u polje za težinu.
- Odaberite mjerni sistem
Odaberite metrički (kg, cm) ili imperijalni (lb, in) sistem u skladu sa vašim mjerama.
- Pregledajte rezultate
Provjerite svoju BMI vrijednost i odgovarajuću kategoriju (pothranjenost, normalna težina, prekomjerna težina ili pretilost).
Kako ovaj BMI kalkulator radi
Ovaj BMI kalkulator procjenjuje indeks tjelesne mase na osnovu vaše visine i težine, a zatim upoređuje rezultat sa standardnim rasponima BMI kategorija za odrasle. Koristan je kao alat za brzu provjeru kada želite jednostavan omjer visine i težine, ali ga ne treba smatrati direktnim mjerenjem tjelesne masti ili potpunom slikom zdravlja.
BMI = težina (kg) / visina (m)² BMI = (težina (lb) / visina (in)²) × 703 Osoba koja teži 75 kg i visoka je 180 cm ima BMI od približno 23,1. To spada u uobičajeni raspon 'normalne težine' za odrasle, ali taj broj i dalje ne obuhvata status utreniranosti, dob ili razlike u sastavu tijela.
Osoba koja teži 165 lb i visoka je 70 in ima BMI od otprilike 23,7. To spada u uobičajeni raspon 'normalne težine' za odrasle, ali taj broj i dalje ne obuhvata status utreniranosti, dob ili razlike u sastavu tijela.
Osoba koja ima 52 kg i visoka je 175 cm ima BMI od otprilike 17,0, što spada u kategoriju pothranjenosti. Nizak BMI ponekad može ukazivati na nedovoljan unos kalorija ili osnovno zdravstveno stanje, pa je o tome vrijedno razgovarati s ljekarom, posebno ako je u pitanju nenamjerni gubitak težine.
Osoba koja ima 95 kg i visoka je 170 cm ima BMI od otprilike 32,9, što spada u klasu I gojaznosti. BMI u ovom rasponu povezan je s povišenim rizikom od stanja kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i opterećenje zglobova, ali to je samo jedan podatak i treba ga tumačiti zajedno s obimom struka, nalazima krvi i općim nivoom kondicije.
- ✓ Procjena koristi standardnu BMI formulu za odrasle zasnovanu isključivo na visini i težini.
- ✓ BMI je mjera za skrining i ne uzima direktno u obzir mišićnu masu, sastav tijela ili distribuciju masti.
- ✓ Rezultat je najkorisniji kao polazna tačka za kontekst, a ne kao medicinska dijagnoza.
- BMI može biti manje informativan za sportiste, starije osobe i sve one čiji se sastav tijela značajno razlikuje od prosječnih pretpostavki na kojima se mjera zasniva.
- Ako rezultat izaziva zabrinutost, najbolje ga je koristiti uz mjerenje obima struka, medicinske savjete i širi pregled zdravstvenih pokazatelja.
- Queteletov indeks tjelesne mase — Keys, A. et al., 'Indices of Relative Weight and Obesity,' Journal of Chronic Diseases, 1972
- Ekspertna konsultacija SZO, 'Odgovarajući BMI za azijsku populaciju,' The Lancet, 2004
- CDC klasifikacija BMI za odrasle — Centers for Disease Control and Prevention
Šta je BMI?
Indeks tjelesne mase je jednostavan numerički omjer dobijen dijeljenjem težine osobe u kilogramima s kvadratom njene visine u metrima. Belgijski matematičar Adolphe Quetelet prvobitno je razvio ovu formulu početkom 19. vijeka kao statistiku na nivou populacije, a ne kao individualni dijagnostički alat. Uprkos tom porijeklu, BMI je postao široko prihvaćen u kliničkim i javnozdravstvenim okruženjima jer zahtijeva samo dva lako dostupna mjerenja i daje jedan broj koji se može porediti u velikim grupama. Indeks ne pravi razliku između masne mase i nemasne mase, tako da dvije osobe s identičnim BMI-om mogu imati vrlo različit sastav tijela. Ipak, na nivou populacije on prilično dobro korelira s procentom tjelesne masti i prevalencijom zdravstvenih stanja povezanih s težinom, zbog čega organizacije poput WHO-a i CDC-a nastavljaju da ga koriste kao metriku za početni skrining.
BMI kategorije i njihovo značenje
Standardne BMI kategorije za odrasle dijele kontinuiranu skalu u četiri široka raspona. BMI ispod 18,5 klasifikuje se kao pothranjenost i može ukazivati na nedostatak nutrijenata, nisku mišićnu masu ili druge zdravstvene probleme. Raspon od 18,5 do 24,9 označen je kao normalna težina i općenito je povezan s najnižim statističkim rizikom za hronične bolesti povezane s težinom. BMI od 25,0 do 29,9 kategorizira se kao prekomjerna težina, a vrijednosti od 30,0 i više spadaju u raspon gojaznosti, koji se ponekad dijeli na klasu I (30,0 do 34,9), klasu II (35,0 do 39,9) i klasu III (40,0 i više). Svaki korak na skali povezan je s progresivno većim rizikom na nivou populacije za stanja poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i određenih karcinoma. Međutim, individualni rizik ovisi o mnogim faktorima izvan jednog broja, uključujući nivo kondicije, distribuciju masti, genetiku i metaboličke markere.
Ograničenja BMI-a
BMI ima dobro dokumentovane nedostatke. Budući da se oslanja isključivo na visinu i težinu, ne može razlikovati mišiće od masti. Vitak, mišićav sportista može imati BMI koji ukazuje na prekomjernu težinu ili gojaznost uprkos niskom nivou tjelesne masti, dok sjedilačka osoba s malom mišićnom masom, ali visokim udjelom visceralne masti može imati normalan BMI. Formula također ne uzima u obzir gustinu kostiju, veličinu građe, promjene u sastavu tijela povezane sa starenjem ili razlike u obrascima skladištenja masti zasnovane na spolu. Etničke varijacije dodaju još jedan sloj: istraživanja pokazuju da se neke azijske populacije suočavaju s većim metaboličkim rizikom pri nižim pragovima BMI-a, što podstiče regionalna prilagođavanja. Iz tih razloga, kliničari sve više koriste BMI zajedno s obimom struka, omjerom struka i bokova, krvnim pritiskom, panelima lipida u krvi i procjenama funkcionalne kondicije kako bi formirali potpuniju sliku o zdravstvenom statusu pojedinca.
Česta pitanja o BMI kalkulatoru
Šta znači skraćenica BMI?
BMI je skraćenica za indeks tjelesne mase, mjeru skrininga koja upoređuje težinu s visinom.
Koje su uobičajene kategorije BMI za odrasle?
Standardni rasponi za odrasle obično grupišu BMI ispod 18,5 kao pothranjenost, 18,5 do 24,9 kao normalnu težinu, 25,0 do 29,9 kao prekomjernu težinu, a 30 ili više kao pretilost.
Da li je BMI precizan za sportiste?
Ne uvijek. Sportisti ili mišićave osobe mogu imati veći BMI zbog mišićne mase, a ne zbog viška tjelesne masti.
Da li BMI direktno mjeri tjelesnu mast?
Ne. BMI je samo omjer visine i težine, tako da ne može direktno mjeriti procenat tjelesne masti.
Zašto dvije osobe sa istim BMI mogu izgledati veoma različito?
Budući da BMI ne uzima u obzir sastav tijela, jedna osoba može imati više mišića, dok druga ima više masti, čak i ako im je BMI isti.