BMI kalkulator
Izračunajte BMI na osnovu visine i težine za nekoliko sekundi i koristite rezultat kao metriku za skrining, a ne kao potpunu zdravstvenu dijagnozu.
Kako koristiti ovaj BMI kalkulator
- Unesite visinu
Unesite svoju visinu u polje za visinu.
- Unesite težinu
Unesite svoju telesnu težinu u polje za težinu.
- Izaberite sistem jedinica
Izaberite metrički (kg, cm) ili imperijalni (lb, in) sistem u skladu sa vašim merama.
- Pregledajte rezultate
Proverite svoju BMI vrednost i odgovarajuću kategoriju (pothranjenost, normalna težina, prekomerna težina ili gojaznost).
Kako ovaj BMI kalkulator funkcioniše
Ovaj BMI kalkulator procenjuje indeks telesne mase na osnovu vaše visine i težine, a zatim upoređuje rezultat sa standardnim opsezima BMI kategorija za odrasle. Koristan je kao alat za brzu procenu odnosa visine i težine, ali ga ne treba smatrati direktnim merenjem telesne masti ili potpunom slikom zdravlja.
BMI = težina (kg) / visina (m)² BMI = (težina (lb) / visina (in)²) × 703 Osoba koja ima 75 kg i visoka je 180 cm ima BMI od približno 23,1. To spada u uobičajeni opseg „normalne težine“ za odrasle, ali taj broj i dalje ne obuhvata nivo fizičke spreme, starost ili razlike u sastavu tela.
Osoba koja ima 165 lb i visoka je 70 in ima BMI od približno 23,7. To spada u uobičajeni opseg 'normalne težine' za odrasle, ali taj broj i dalje ne uzima u obzir nivo fizičke aktivnosti, starost ili razlike u sastavu tela.
Osoba koja ima 52 kg i visoka je 175 cm ima BMI od približno 17,0, što spada u opseg pothranjenosti. Nizak BMI ponekad može signalizirati nedovoljan unos kalorija ili skriveno zdravstveno stanje, pa je vredno razgovarati sa lekarom, posebno ako je u pitanju nenamerni gubitak težine.
Osoba koja ima 95 kg i visoka je 170 cm ima BMI od približno 32,9, što spada u opseg I klase gojaznosti. BMI u ovom opsegu povezan je sa povišenim rizikom od stanja kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i opterećenje zglobova, ali to je samo jedan podatak i treba ga tumačiti uz obim struka, analizu krvi i opšti nivo kondicije.
- ✓ Procena koristi standardnu BMI formulu za odrasle zasnovanu isključivo na visini i težini.
- ✓ BMI je mera za skrining i ne uzima direktno u obzir mišićnu masu, sastav tela ili distribuciju masti.
- ✓ Rezultat je najkorisniji kao polazna tačka za kontekst, a ne kao medicinska dijagnoza.
- BMI može biti manje informativan za sportiste, starije osobe i sve one čiji se sastav tela značajno razlikuje od prosečnih pretpostavki na kojima se ova mera zasniva.
- Ako rezultat izaziva zabrinutost, najbolje ga je koristiti uz merenje obima struka, medicinske savete i širi pregled zdravstvenih pokazatelja.
- Quetelet-ov indeks telesne mase — Keys, A. i sar., „Indices of Relative Weight and Obesity“, Journal of Chronic Diseases, 1972
- WHO Expert Consultation, „Appropriate BMI for Asian Populations“, The Lancet, 2004
- CDC klasifikacija BMI za odrasle — Centers for Disease Control and Prevention
Šta je BMI?
Indeks telesne mase je jednostavan brojčani odnos dobijen deljenjem težine osobe u kilogramima sa kvadratom njene visine u metrima. Belgijski matematičar Adolphe Quetelet prvobitno je razvio formulu početkom 19. veka kao statistiku na nivou populacije, a ne kao individualni dijagnostički alat. Uprkos tom poreklu, BMI je postao široko prihvaćen u kliničkim i javnozdravstvenim okruženjima jer zahteva samo dva lako dostupna merenja i daje jedan broj koji se može porediti u velikim grupama. Indeks ne pravi razliku između masne mase i čiste mišićne mase, pa dve osobe sa identičnim BMI mogu imati veoma različit sastav tela. Ipak, na nivou populacije on prilično dobro korelira sa procentom telesne masti i učestalošću zdravstvenih stanja povezanih sa težinom, zbog čega organizacije poput SZO i CDC nastavljaju da ga koriste kao primarni parametar za skrining.
BMI kategorije i njihovo značenje
Standardne BMI kategorije za odrasle dele kontinuiranu skalu na četiri široka opsega. BMI ispod 18,5 klasifikuje se kao pothranjenost i može ukazivati na nutritivni deficit, nisku mišićnu masu ili druge zdravstvene probleme. Opseg od 18,5 do 24,9 označen je kao normalna težina i generalno je povezan sa najnižim statističkim rizikom od hroničnih bolesti povezanih sa težinom. BMI od 25,0 do 29,9 kategoriše se kao prekomerna težina, a vrednosti od 30,0 i više spadaju u opseg gojaznosti, koji se ponekad deli na klasu I (30,0 do 34,9), klasu II (35,0 do 39,9) i klasu III (40,0 i više). Svaki korak naviše na skali povezan je sa progresivno većim rizikom na nivou populacije za stanja kao što su dijabetes tipa 2, hipertenzija, apneja u snu i određeni karcinomi. Međutim, individualni rizik zavisi od mnogih faktora izvan jednog broja, uključujući nivo kondicije, raspodelu masti, genetiku i metaboličke markere.
Ograničenja BMI-a
BMI ima dobro dokumentovane nedostatke. Pošto se oslanja isključivo na visinu i težinu, ne može razlikovati mišiće od masti. Vitak, mišićav sportista može imati BMI koji ukazuje na prekomernu težinu ili gojaznost uprkos niskom nivou telesne masti, dok sedentarna osoba sa malom mišićnom masom, ali visokim nivoom visceralne masti može imati normalan BMI. Formula takođe ne uzima u obzir gustinu kostiju, krupnoću građe, promene u sastavu tela povezane sa godinama, niti polne razlike u obrascima skladištenja masti. Etničke varijacije dodaju još jedan sloj: istraživanja pokazuju da neke azijske populacije imaju veći metabolički rizik pri nižim pragovima BMI, što zahteva regionalna prilagođavanja. Iz tih razloga, kliničari sve više koriste BMI zajedno sa obimom struka, odnosom struka i kukova, krvnim pritiskom, lipidnim panelima i procenama funkcionalne spremnosti kako bi stekli potpuniju sliku o zdravstvenom statusu pojedinca.
Česta pitanja o BMI kalkulatoru
Šta znači skraćenica BMI?
BMI je skraćenica za indeks telesne mase, metodu skrininga koja poredi telesnu težinu sa visinom.
Koje su uobičajene kategorije BMI-a za odrasle?
Standardni opsezi za odrasle obično klasifikuju BMI ispod 18,5 kao pothranjenost, od 18,5 do 24,9 kao normalnu težinu, od 25,0 do 29,9 kao prekomernu težinu, a 30 ili više kao gojaznost.
Da li je BMI precizan za sportiste?
Ne uvek. Sportisti ili mišićave osobe mogu imati veći BMI zbog mišićne mase, a ne zbog viška telesne masti.
Da li BMI direktno meri telesnu mast?
Ne. BMI je samo odnos visine i težine, pa ne može direktno meriti procenat telesne masti.
Zašto dve osobe sa istim BMI mogu izgledati veoma različito?
Pošto BMI ne uzima u obzir sastav tela, jedna osoba može imati više mišića, dok druga može imati više masti, čak i ako im je BMI isti.